Objavljeno: 19.07.2010 u 08:55:21
Kako mogu saznati hoću li dugo živjeti?
Znanstvenici pri Bostonskom sveučilištu pronašli su drugačiji genetski sastav kod ljudi za koje se vjeruje da će poživiti do stote. Ova metoda također može doktorima pomoći da predvide koje su šanse da netko oboli od određenih bolesti, desetljećima prije nego se simptomi uopće pojave.
Dug i zdrav život, kako se čini, nasljedan je u obiteljima. Ako su vam roditelji ili djed i baka poživjeli do 90-ih, postoji dobra šansa da ćete i vi imati dug život. Dakle, očigledno je da genetika igra ulogu u dugovječnosti.
U ovom istraživanju, ekipa znanstvenika stvorila je novi način da se statistički analizira genetski kod ljudi koji su doživjeli 100 godina starosti u usporedbi s onima čiji je životni vijek kraći. Tom Pearls, koji predvodi ekipu znanstvenika u New England Centenerian Study, objašnjava rezultate: "Pronašli smo oko 150 genetskih znakova koji s visokom preciznosću predviđaju ima li neka osoba genetski predispoziciju da poživi do duboke starosti".
Koristeći se tim znakovima, ova ekipa znanstvenika uspjela je predvidjeti u četiri petine slučajeva hoće li netko poživjeti do stote. Pearls kaže da ključ uspješnog predviđanja hoće li netko imati dug život leži u sofisticiranim statističkim analizama mnogo različitih gena, i varijacija u kojima svaki ima neku ulogu: "I to je ono što ova metoda omogućuje – njome se mjeri kompleksna slagalica i interakcije različitih gena koji zajedno dovode do dugog života".
Ovaj znanstvenik s bostonskog sveučilista kaže da ovakva vrsta analize moze igrati ulogu ne samo u predviđanju životne dobi, nego, također, pomaže ljudima da žive zdravijim životom. On dodaje da se ista ova metoda može koristiti kako bi se predvidjelo hoće li neka osoba u jednom trenutku oboljeti od određenih bolesti, kao što je Alzheimerova bolest: "Mislimo da se ova metoda može koristiti kako bi se označilo nekoliko gena koji igraju važnu ulogu u predviđanju rizika da netko oboli od te bolesti. Isto se može reći i za dijabetes kod odraslih, kardiovaskularne bolesti, ili moždani udar".
Kako troškovi genetskog testiranja opadaju, Tom Pearls predviđa da će doktori moći testirati pacijente na bolesti koje se možda neće razviti do kasnije životne dobi, te preporučiti načine da se one spriječe. Tom Pearls i njegove kolege rezultate ovog istraživanja objavili su u časopisu “Science”.
(Izvor: VOA News)
U ovom istraživanju, ekipa znanstvenika stvorila je novi način da se statistički analizira genetski kod ljudi koji su doživjeli 100 godina starosti u usporedbi s onima čiji je životni vijek kraći. Tom Pearls, koji predvodi ekipu znanstvenika u New England Centenerian Study, objašnjava rezultate: "Pronašli smo oko 150 genetskih znakova koji s visokom preciznosću predviđaju ima li neka osoba genetski predispoziciju da poživi do duboke starosti".
Koristeći se tim znakovima, ova ekipa znanstvenika uspjela je predvidjeti u četiri petine slučajeva hoće li netko poživjeti do stote. Pearls kaže da ključ uspješnog predviđanja hoće li netko imati dug život leži u sofisticiranim statističkim analizama mnogo različitih gena, i varijacija u kojima svaki ima neku ulogu: "I to je ono što ova metoda omogućuje – njome se mjeri kompleksna slagalica i interakcije različitih gena koji zajedno dovode do dugog života".
Ovaj znanstvenik s bostonskog sveučilista kaže da ovakva vrsta analize moze igrati ulogu ne samo u predviđanju životne dobi, nego, također, pomaže ljudima da žive zdravijim životom. On dodaje da se ista ova metoda može koristiti kako bi se predvidjelo hoće li neka osoba u jednom trenutku oboljeti od određenih bolesti, kao što je Alzheimerova bolest: "Mislimo da se ova metoda može koristiti kako bi se označilo nekoliko gena koji igraju važnu ulogu u predviđanju rizika da netko oboli od te bolesti. Isto se može reći i za dijabetes kod odraslih, kardiovaskularne bolesti, ili moždani udar".
Kako troškovi genetskog testiranja opadaju, Tom Pearls predviđa da će doktori moći testirati pacijente na bolesti koje se možda neće razviti do kasnije životne dobi, te preporučiti načine da se one spriječe. Tom Pearls i njegove kolege rezultate ovog istraživanja objavili su u časopisu “Science”.
(Izvor: VOA News)
Fascinantna otkrića: Fetalne stanice beba čine čuda u majčinu organizmuOd fetusa do 21. godine života: počela najsveobuhvatnija ikad vođena studija zdravlja djeceZašto mršave mame ponekad imaju (pre)bucmastu djecu?Odrastanje u siromaštvu ograničava potencijal djeteta naslijeđen genima"Stvoren" je miš od stanica dvaju miša muškog spola 
Otvoren prvi vrtić s bazenom u HrvatskojFestival srca - pomognimo djeci sa srčanim bolestima! Njihovo srce ima grešku, ali njihov san je savršen!Teen Dox – višestruko nagrađivane dokumentarne priče fokusirane na tinejdžerske probleme!Audicija za djecu od 5 do 16 godina za predstavu "Ernest u ljetnoj noći ili važno je sanjati"Novi trend: korisnici Facebooka preko anketa odabiru budućim roditeljima ime za njihovo dijete 
Želite komentirati članak? registrirajte se ovdje.
Ako ste zaporavili zaporku, kliknite ovdje.
