Objavljeno: 12.07.2010 u 13:20:45
Kasniji početak nastave imao bi višestruke benefite za školarce?
Često čujemo kako se tinejdžeri bune da su premoreni, prenatrpani gradivom, učenjem i obavezma te im se uvijek spava. Nova studija sugerira kako bi kasniji početak nastave imao višestruke benefite na fizičko i mentalno stanje učenika.
U jednoj srednjoj školi na Rhode Islandu, za potrebe istraživanja, početak nastave bio je kroz određeno vrijeme odgođen za pola sata, a učenici su dobili oko 45 minuta više vremena za drijemanje. Većina je izjavila kako se osjeća manje umorno i depresivno. Ova promjena smanjila je i broj izostanaka s nastave, kao i broj odlazaka školskom liječniku.
No kako je studija obuhvatila samo jednu školu, moguće da ovaj učinak ne bi bio isti kod cjelokupne populacije. Osim toga, nije se radilo o tipičnoj školi već o školi-internatu u kojoj 80% učenika živi u domu u sklopu škole. Stoga autori studije napominju kako su ovi pozitivni efekti dobar razlog da svaka škola razmotri individualno mogućnost kasnijeg početka nastave.
"Čak i minimalno pomicanje početka nastave od pola sata, može imati vrlo značajan utjecaj na kvalitetu života, zdravlja i raspoloženja adolescenata", kazala je voditeljica istrživanja dr. Judith Owens, te je pozvala školske uprave da barem razmotre ovakvu mogućnost pomicanja rasporeda.
Tinejdžeri i spavanje
Adolescenti, baš poput mlađe djece, trebaju oko devet sati sna, no zbog društvenih i bioloških promjena, oni obično spavaju puno manje.
Za puberteta, ciklus spavanja i budnosti se mijenja za oko dva sata u korist budnosti. Tinejdžeri najčešće odlaze spavati oko 23:00 sata, pa to pomiče granicu naspavanosti do 8:00 ujutro. Sve što je ranije od 8:00 sati, znači nakupljanje umora. Kroz dan prolze kroz zadatke u školi, pisanje zadaće, rade honorarne poslove, sudjeluju u vannastavnim aktivnostima i moraju se družiti s vršnjacima.
Manjak sna obično se uzima kao uzrok nakupljanja tjelesne težine, a može izazvati i probleme u pažnji i pamćenju.
(JK, Izvor: parentidsh.com)
No kako je studija obuhvatila samo jednu školu, moguće da ovaj učinak ne bi bio isti kod cjelokupne populacije. Osim toga, nije se radilo o tipičnoj školi već o školi-internatu u kojoj 80% učenika živi u domu u sklopu škole. Stoga autori studije napominju kako su ovi pozitivni efekti dobar razlog da svaka škola razmotri individualno mogućnost kasnijeg početka nastave.
"Čak i minimalno pomicanje početka nastave od pola sata, može imati vrlo značajan utjecaj na kvalitetu života, zdravlja i raspoloženja adolescenata", kazala je voditeljica istrživanja dr. Judith Owens, te je pozvala školske uprave da barem razmotre ovakvu mogućnost pomicanja rasporeda.
Tinejdžeri i spavanje
Adolescenti, baš poput mlađe djece, trebaju oko devet sati sna, no zbog društvenih i bioloških promjena, oni obično spavaju puno manje.
Za puberteta, ciklus spavanja i budnosti se mijenja za oko dva sata u korist budnosti. Tinejdžeri najčešće odlaze spavati oko 23:00 sata, pa to pomiče granicu naspavanosti do 8:00 ujutro. Sve što je ranije od 8:00 sati, znači nakupljanje umora. Kroz dan prolze kroz zadatke u školi, pisanje zadaće, rade honorarne poslove, sudjeluju u vannastavnim aktivnostima i moraju se družiti s vršnjacima.
Manjak sna obično se uzima kao uzrok nakupljanja tjelesne težine, a može izazvati i probleme u pažnji i pamćenju.
(JK, Izvor: parentidsh.com)
Želite komentirati članak? registrirajte se ovdje.
Ako ste zaporavili zaporku, kliknite ovdje.
