- Kazališta i predstave
- Muzeji i izložbe
- Glazba i ples
- Igra i kreativnost
- Filmovi i crtići
- Knjige i priče
- Izleti i putovanja
- Sport i rekreacija
- Životinje i priroda
- Ljeto 2010.
Pretraživanje
Želim primati obavijesti Klinfo.hr portala
Anketa
Vjerujete li da će naša djeca doista bolje živjeti od nas?
Objavljeno 03.03.2010 u 17:00:03
Pas je najbolji čovjekov prijatelj i treba kaputić
Otkriven pravi razlog zbog kojeg odijevamo pse poput djece
Kad se pseća moda tek pojavila u Hrvatskoj, javnost je reagirala s laganim podsmjehom i ocijenjivala razne jaknice, kaputiće i majice za kuštrave ljubimce nepotrebnim pretjerivanjem. Ipak, odijevanje pasa danas je svakodnevna pojava, a dobili smo i odgovor na pitanje - zašto to radimo?
Znanstvenik Adam Waytz sa Harvardskog sveučilišta otkrio je da ljudi jako dobro znaju što čovjeka čini čovjekom u biološkom smislu, ali sa stanovišta psihologije, malo smo pobrkali lončiće.
Ljudi ne pridaju ljudske karakteristike nekome ili nečemu samo zato što izgleda ili se ponaša kao čovjek, već i iz razloga što nam to daje određeni osjećaj kontrole i povezanosti s našom okolinom.
Već godinama znanstvenici proučavaju antropomorfizam - pridavanje ljudskih osobina stvarima, pojavama i životinjama, ali više kao problem preciznosti. Je li u redu reći da pas ima više ljudskih kvaliteta od tostera? No, Waytz i njegovi kolege postavili su si drugačije pitanje - Što ljude tjera da antropomorfiziraju?
Ispada da su mnogi naši razlozi vrlo sebični. Izjednačavanje objekata s ljudima daje nam osjećaj kontrole nad našim svijetom, kažu rezultati istraživanja. Kada nam se dogodi nešto nepredvidljivo poput kvara na računalu, imamo potrebu tom događaju dati smisao i to na način da računalo tretiramo kao nešto poznato i ljudsko, pa mu govorimo npr. "Molim te pokreni se, neću te više nikada naprasito ugasiti".
Drugi razlog za antropomorfizam je usamljenost, kada boga doživljavamo kao prijatelja, a svojim kućnim ljubimcima pridajemo ljudske karakteristike. Tako mislimo da je našem psu ispod svog tog krzna hladno ili mu tepamo kao djetetu ili ga nazvamo najboljim prijateljem.
Nažalost, kaže Waytz, stvar funkcionira i obratno. Oni koji su iznimno društveni i povezani s mnogo ljudi, imaju tendenciju dehumanizirati životinje. Neki ispitanici su, primjerice, tvrdili da životinje nemaju osjećaje, da ne mogu osjetiti emotivnu bol.
Iako će mnogi reći da životinje ne mogu zamijeniti stvarne ljudske kontakte i druženje, dr. Waytz kaže da je to još jedno pitanje koje znanstvenici tek trebaju ispitati.
(JK, Izvor: LiveScience)
Ljudi ne pridaju ljudske karakteristike nekome ili nečemu samo zato što izgleda ili se ponaša kao čovjek, već i iz razloga što nam to daje određeni osjećaj kontrole i povezanosti s našom okolinom.
Već godinama znanstvenici proučavaju antropomorfizam - pridavanje ljudskih osobina stvarima, pojavama i životinjama, ali više kao problem preciznosti. Je li u redu reći da pas ima više ljudskih kvaliteta od tostera? No, Waytz i njegovi kolege postavili su si drugačije pitanje - Što ljude tjera da antropomorfiziraju?
Ispada da su mnogi naši razlozi vrlo sebični. Izjednačavanje objekata s ljudima daje nam osjećaj kontrole nad našim svijetom, kažu rezultati istraživanja. Kada nam se dogodi nešto nepredvidljivo poput kvara na računalu, imamo potrebu tom događaju dati smisao i to na način da računalo tretiramo kao nešto poznato i ljudsko, pa mu govorimo npr. "Molim te pokreni se, neću te više nikada naprasito ugasiti".
Drugi razlog za antropomorfizam je usamljenost, kada boga doživljavamo kao prijatelja, a svojim kućnim ljubimcima pridajemo ljudske karakteristike. Tako mislimo da je našem psu ispod svog tog krzna hladno ili mu tepamo kao djetetu ili ga nazvamo najboljim prijateljem.
Nažalost, kaže Waytz, stvar funkcionira i obratno. Oni koji su iznimno društveni i povezani s mnogo ljudi, imaju tendenciju dehumanizirati životinje. Neki ispitanici su, primjerice, tvrdili da životinje nemaju osjećaje, da ne mogu osjetiti emotivnu bol.
Iako će mnogi reći da životinje ne mogu zamijeniti stvarne ljudske kontakte i druženje, dr. Waytz kaže da je to još jedno pitanje koje znanstvenici tek trebaju ispitati.
(JK, Izvor: LiveScience)
Christina Applegate pobijedila rak dojki i očekuje prvo dijete
Glumica koja se proslavila ulogom Kelly u seriji "Bračne vode", Christina Applegate (38), preboljela je r... OpširnijeNova TV i RTL ne žele emitirati novi Durexov reklamni spot prije 22 sata
Nacionalne komercijalne televizije Nova TV i RTL odbile su emitirati reklamu za Durexov novi kondom «Fether... OpširnijeViše od 50% Hrvata jede bijeli kruh ili pecivo svaki dan
Novo GfK-ovo istraživanjem o prehrambenim navikama u Hrvatskoj pokazuje da, zavisno o životnim stilovima n... Opširnije
Seks vs. dobar san: Što odabirete?
Kao što svaka mama zna, njega i briga za djecu donosi manjak sna i stalni umor....Opširnije
Ljetna čitaonica - Sanja Polak: „Dnevnik Pauline P.“
U trećem tjednu Klinfo ljetne čitaonice mališane ćemo upoznati sa Paulinom P...Opširnije
Online savjetovanje i pomoć zlostavljanoj i zanemarenoj djeci
Kako je nasilje i zlostavljanje postalo naša surova svakodnevica Udruga "Velik...Opširnije
Novi kviz - Sumrak saga: MLADI MJESEC
Nakon iznimno velikog interesa za kviz posvećen prvom nastavku Sumrak sage, odl...Opširnije
Lucija Žirović i Sven Kopjar najklinci Hrvatske za 2010. godinu
Lucija Žirović 6 g. iz Velike Gorice i Sven Kopjar iz Veliškovca 7 g. najklin...Opširnije
Zašto djeca brkaju slovo "b" i "d" kada uče čitati?
Čak i najnapredniji mališani koji vrlo rano počnu sricati riječi i učiti č...Opširnije
Učinci Interneta na učenje
Djeca rođena u 21. stoljeću žive u vremenu kojim dominira informacijska tehno...Opširnije























