Objavljeno: 23.11.2010 u 12:07:03
PlayBrand konferencija: Potrošnja kod djece raste uz stopu od 20%
Kako izgleda oglašavanje prema djeci u Hrvatskoj? Što djeca žele i na kakve reklame "padaju"? Koji zakoni štite njihova prava i kako kampanje za dječje proizvode i usluge izgledaju u praksi? Ovo su samo neka od pitanja o kojima se govorilo na prvoj konferenciji o oglašavanju usmjerenom prema djeci PlayBrand - Djeca mali veliki potrošači, koja je održana proteklog tjedna u organizaciji tvrtke Filaks.
Klinfo.hr medijski je podržao ovu konferenciju koja je doista bila informativna i zanimljiva te je pokrila sve aspekte problema kroz niz zanimljivih predavanja poznatih hrvatskih stručnjaka. U ovoj kratkoj reportaži želimo izdvojiti nekoliko zanimljivih podataka koje smo saznali na PlayBrand konferenciji, a mogle bi biti zanimljive i našim čitateljima.
Kamilo Antolović preko 25 godina radio je na različitim marketinškim i menadžerskim poslovima u Hrvatskoj i regiji, a danas se izmeđuostalog bavi zakonskim i etičkim pitanjima struke. Od njega smo saznali da u Hrvatskoj ne postoji jedan jedinstveni zakon koji bi štitio interese i dobrobit djece kao potrošača i publike. Ukupno 51 različiti zakon i niz kodeksa i uredbi uređuje pitanje oglašavanja.
Ukoliko smatrate da je vaše dijete bilo izloženo neetičkim medijskim ili marketinškim porukama koje na bilo koji način iskorištavaju dječju naivnost i neiskustvo, obratiti se možete sudu časti HURA-e ili uredu pravobraniteljice za djecu.
Danijela Žagar iz ureda pravobraniteljice za djecu upozorila je kako se djeca često koriste u reklamama koje pormoviraju proizvode za odrasle. Saznali smo i kako je zakonom zabranjena promocija, dijeljenje i bilo kakvo nuđenje proizvoda i usluga djeci u školama i vrtićima. Ravnatelji škola i vrtića ne mogu dati odobrenje za reklamiranje proizvoda u prostorima škole jer nemaju na temelju čega. Ipak, obzirom da je zakon nejasan, mnogi koriste tu nepreciznu definiciju Zakona o odgoju i obrazovanju (čl. 59).
Možda najzanimljivije predavanje održao je Damir Ciglar iz agencije Imago koji je radio na mnogim kampanjama dječjih proizvoda, a pričao je o tome što djeca zapravo žele. "Mladi danas ne misle osim na sebe, ne poštuju starije, misle da sve znaju, nemogući su kad je suzdržavanje od svih užitaka u pitanju". Ovo je kazao Sokrat, što nam govori da su djeca i prije 2500 godina bila onakva kakvim ih danas često opisujemo tj. da su uvijek ista.
Od Damira Ciglara smo saznali da djeca razlikuju ono što je cool i ono što je trend. Cool je kratkoročan hir, a vežu se zapravo za trendove. Djeca i tinejdžeri danas imaju veliki utjecaj na obiteljske kupovine, pa su i jedan od najbrže rastućih tržišnih segmenata u svijetu. Marketinški stručnjaci izdvojili su tweense, posebno zanimljiv segment djece u dobi od 8 do 14 godina. Marketinška teorija i praksa utvrdile su da potrošnja kod djece raste uz stopu od 20%, što je brže nego kod bilo koje druge demografske skupine.
U Hrvatskoj je u 2010. godini, unatoč recesiji oglašavanje za djecu poraslo za 7%. Djeca prvi puta šoping centar posjete u dobi između 2. i 6. mjeseca, a s 18 mjeseci već znaju pokazati ili reći što žele da im se kupi. Ono što marketinški stručnjaci i industrija pokušavaju je zadovoljiti njihove želje, strahove i fantazije.
Što se tiče onih koji te proizvode kupuju - roditelja, u istraživanju Gfk priznali su da najmanje štede na djeci. Djeca su trostruki potrošači jer:
1. kupuju sami (djeca u RH prosječno imaju 233 kune mjesečnog džeparca)
2. Utječu na kupnju roditelja
3. Budući su potrošači.
I na kraju, 90% djece u Hrvatskoj, starosti od 11 do 13 godina, svaki dan gleda TV. Trend koji se uočava je da se djeca sve više igraju kod kuće i zabavu nalaze pred ekranom. Ono što vide i što im je dovoljno "in" i zabavno, automatski požele. Zaključak konferencije je stoga bio da mi kao roditelji trebamo odgajati djecu da prepoznaju prave vrijednosti i razliku između želim i trebam te da se pobrinemo da nam djeca budu bogata iznutra. A kao marketinškim stručnjacima i medijima zadatak nam je biti etični i odnositi se prema djeci s poštovanjem te ne koristiti njihovu naivnost kako bismo ih pridobili na kupnju.
Konferenciju je zaključila organizatorica i direktorica tvrtke Filaks, Elvira Mlivić Budeš te najavila da će se konferencija Playbrand održati i 2011. godine uz prezentaciju novih tema, istraživanja i primjera dobre i loše prakse.
(JK)
Kamilo Antolović preko 25 godina radio je na različitim marketinškim i menadžerskim poslovima u Hrvatskoj i regiji, a danas se izmeđuostalog bavi zakonskim i etičkim pitanjima struke. Od njega smo saznali da u Hrvatskoj ne postoji jedan jedinstveni zakon koji bi štitio interese i dobrobit djece kao potrošača i publike. Ukupno 51 različiti zakon i niz kodeksa i uredbi uređuje pitanje oglašavanja.
Ukoliko smatrate da je vaše dijete bilo izloženo neetičkim medijskim ili marketinškim porukama koje na bilo koji način iskorištavaju dječju naivnost i neiskustvo, obratiti se možete sudu časti HURA-e ili uredu pravobraniteljice za djecu.
Danijela Žagar iz ureda pravobraniteljice za djecu upozorila je kako se djeca često koriste u reklamama koje pormoviraju proizvode za odrasle. Saznali smo i kako je zakonom zabranjena promocija, dijeljenje i bilo kakvo nuđenje proizvoda i usluga djeci u školama i vrtićima. Ravnatelji škola i vrtića ne mogu dati odobrenje za reklamiranje proizvoda u prostorima škole jer nemaju na temelju čega. Ipak, obzirom da je zakon nejasan, mnogi koriste tu nepreciznu definiciju Zakona o odgoju i obrazovanju (čl. 59).
Možda najzanimljivije predavanje održao je Damir Ciglar iz agencije Imago koji je radio na mnogim kampanjama dječjih proizvoda, a pričao je o tome što djeca zapravo žele. "Mladi danas ne misle osim na sebe, ne poštuju starije, misle da sve znaju, nemogući su kad je suzdržavanje od svih užitaka u pitanju". Ovo je kazao Sokrat, što nam govori da su djeca i prije 2500 godina bila onakva kakvim ih danas često opisujemo tj. da su uvijek ista.
Od Damira Ciglara smo saznali da djeca razlikuju ono što je cool i ono što je trend. Cool je kratkoročan hir, a vežu se zapravo za trendove. Djeca i tinejdžeri danas imaju veliki utjecaj na obiteljske kupovine, pa su i jedan od najbrže rastućih tržišnih segmenata u svijetu. Marketinški stručnjaci izdvojili su tweense, posebno zanimljiv segment djece u dobi od 8 do 14 godina. Marketinška teorija i praksa utvrdile su da potrošnja kod djece raste uz stopu od 20%, što je brže nego kod bilo koje druge demografske skupine.
U Hrvatskoj je u 2010. godini, unatoč recesiji oglašavanje za djecu poraslo za 7%. Djeca prvi puta šoping centar posjete u dobi između 2. i 6. mjeseca, a s 18 mjeseci već znaju pokazati ili reći što žele da im se kupi. Ono što marketinški stručnjaci i industrija pokušavaju je zadovoljiti njihove želje, strahove i fantazije.
Što se tiče onih koji te proizvode kupuju - roditelja, u istraživanju Gfk priznali su da najmanje štede na djeci. Djeca su trostruki potrošači jer:
1. kupuju sami (djeca u RH prosječno imaju 233 kune mjesečnog džeparca)
2. Utječu na kupnju roditelja
3. Budući su potrošači.
I na kraju, 90% djece u Hrvatskoj, starosti od 11 do 13 godina, svaki dan gleda TV. Trend koji se uočava je da se djeca sve više igraju kod kuće i zabavu nalaze pred ekranom. Ono što vide i što im je dovoljno "in" i zabavno, automatski požele. Zaključak konferencije je stoga bio da mi kao roditelji trebamo odgajati djecu da prepoznaju prave vrijednosti i razliku između želim i trebam te da se pobrinemo da nam djeca budu bogata iznutra. A kao marketinškim stručnjacima i medijima zadatak nam je biti etični i odnositi se prema djeci s poštovanjem te ne koristiti njihovu naivnost kako bismo ih pridobili na kupnju.
Konferenciju je zaključila organizatorica i direktorica tvrtke Filaks, Elvira Mlivić Budeš te najavila da će se konferencija Playbrand održati i 2011. godine uz prezentaciju novih tema, istraživanja i primjera dobre i loše prakse.
(JK)
Želite komentirati članak? registrirajte se ovdje.
Ako ste zaporavili zaporku, kliknite ovdje.
