Objavljeno: 08.04.2010 u 18:15:52
Svjetski dan Roma - EU poziva na zaštitu prava i pomoć romskim zajednicama
Članice Europske unije u svojim nacionalnim politikama nisu uspjele zaštititi i poboljšati status romskih zajednica, pa su ove grupe stanovništva i dalje izopćene i u vrlo teškom položaju. Stoga je vrijeme da nešto poduzmu središnja tijela Europske unije.
Danas, 8. travnja obilježava se Svjetski dan Roma, a povodom toga održao se i summit članica EU u španjolskoj Cordobi na kojem se raspravljalo o statusu romskih zajednica u Europi. Zašto bi EU trebala brinuti o Romima?
Zato što su Romi građani Europe i čine najveću manjinsku grupu. Ima ih više od 12 milijuna zajedno sa zemljama Balkana i Turskom. Još jedan razlog je taj što su Romi stotinama godina proganjani, zato što su bili žrtve iživljavanja, genocida i nasilja te su sustavno diskriminirani u svim društvima. Osim pravnih i moralnih posljedica te diskriminacije, postoji i ekonomska cijena zbog segregacije romske djece u školama te isključivanja Roma kao radne snage.
EU se odupirala pozivima romskih aktivista i udruga da se stvori politički okvir za pomoć i uključivanje Roma u društveni život u zemljama članicama Unije. Isto tako, EU je dosad malo pažnje posvetila romskoj manjini i nije se uplitala u nacionalne politike zemalja članica prema Romima i njihovom položaju u sustavima obrazovanja, zdravstvene zaštite, stanovanja i zapošljavanja.
Nemar je najvidljiviji na području obrazovanja romske djece, pa tako primjerice i danas Romi u Bugarskoj, Češkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj pohađaju škole za djecu s mentalnim poteškoćama.
Romi su isto tako žrtve svakodnevnog nasilja. Od posljednjeg summita o položaju Roma 2008. godine, samo u Mađarskoj je ubijeno devet pripadnika romske manjine. Na stotine ih je ozlijeđeno u rasno motiviranim napadima u Mađarskoj, Češkoj, Sjevernoj Irskoj, Italiji i drugdje.
U najvećem broju slučajeva zakon ne kažnjava počinitelje. Italija je možda otišla najdalje u drakonskim kaznama za Rome, pa im je zabranila ljudsko pravo na slobodu kretanja zatvorivši ih u tzv. kampove, mnoge je protjerala iz njihovih domova, a sve kako bi obeshrabrila novo naseljavanje Roma iz drugih europskih zemalja.
I na kraju, EU nije uspjela zaštiti osnovna ljudska prava svojih romskih sugrađana koja je sama zagarantirala Lisabonskim sporazumom.
Svoju grešku EU će pokušati ispraviti na zemljama kandidatima među kojima je i Hrvatska. Od Hrvatske će tako zahtijevati konkretne pokazatelje napretka u društveno-ekonomskom razvoju i zaštiti prava Roma, što će biti uvjet ulaska Hrvatske u EU.
Isto će se zahtijevati i od država članica, a ukoliko napredak neće biti vidljiv, EU će uvesti obvezujuće mjere.
Romi u Hrvatskoj
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine u Hrvatskoj je živjelo nešto više od 9000 Roma. Ipak, procjenjuje se da ih ima puno više. Vlada je pokrenula dva programa za poboljšanje položaja Roma u društvu: Nacionalni program za Rome i Akcijski plan Desetljeća za uključivanje Roma 2005.-2015. Cilj je aktivno uključiti pripadnike romske nacionalne manjine u svakodnevni društveni i javni život. Obrazovanje, zapošljavanje, poboljšanje uvjeta življenja i stanovanja su samo neki od ciljeva kojima Vlada to nastoji i osigurati.
(Jk)
Zato što su Romi građani Europe i čine najveću manjinsku grupu. Ima ih više od 12 milijuna zajedno sa zemljama Balkana i Turskom. Još jedan razlog je taj što su Romi stotinama godina proganjani, zato što su bili žrtve iživljavanja, genocida i nasilja te su sustavno diskriminirani u svim društvima. Osim pravnih i moralnih posljedica te diskriminacije, postoji i ekonomska cijena zbog segregacije romske djece u školama te isključivanja Roma kao radne snage.
EU se odupirala pozivima romskih aktivista i udruga da se stvori politički okvir za pomoć i uključivanje Roma u društveni život u zemljama članicama Unije. Isto tako, EU je dosad malo pažnje posvetila romskoj manjini i nije se uplitala u nacionalne politike zemalja članica prema Romima i njihovom položaju u sustavima obrazovanja, zdravstvene zaštite, stanovanja i zapošljavanja.
Nemar je najvidljiviji na području obrazovanja romske djece, pa tako primjerice i danas Romi u Bugarskoj, Češkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj pohađaju škole za djecu s mentalnim poteškoćama.
Romi su isto tako žrtve svakodnevnog nasilja. Od posljednjeg summita o položaju Roma 2008. godine, samo u Mađarskoj je ubijeno devet pripadnika romske manjine. Na stotine ih je ozlijeđeno u rasno motiviranim napadima u Mađarskoj, Češkoj, Sjevernoj Irskoj, Italiji i drugdje.
U najvećem broju slučajeva zakon ne kažnjava počinitelje. Italija je možda otišla najdalje u drakonskim kaznama za Rome, pa im je zabranila ljudsko pravo na slobodu kretanja zatvorivši ih u tzv. kampove, mnoge je protjerala iz njihovih domova, a sve kako bi obeshrabrila novo naseljavanje Roma iz drugih europskih zemalja.
I na kraju, EU nije uspjela zaštiti osnovna ljudska prava svojih romskih sugrađana koja je sama zagarantirala Lisabonskim sporazumom.
Svoju grešku EU će pokušati ispraviti na zemljama kandidatima među kojima je i Hrvatska. Od Hrvatske će tako zahtijevati konkretne pokazatelje napretka u društveno-ekonomskom razvoju i zaštiti prava Roma, što će biti uvjet ulaska Hrvatske u EU.
Isto će se zahtijevati i od država članica, a ukoliko napredak neće biti vidljiv, EU će uvesti obvezujuće mjere.
Romi u Hrvatskoj
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine u Hrvatskoj je živjelo nešto više od 9000 Roma. Ipak, procjenjuje se da ih ima puno više. Vlada je pokrenula dva programa za poboljšanje položaja Roma u društvu: Nacionalni program za Rome i Akcijski plan Desetljeća za uključivanje Roma 2005.-2015. Cilj je aktivno uključiti pripadnike romske nacionalne manjine u svakodnevni društveni i javni život. Obrazovanje, zapošljavanje, poboljšanje uvjeta življenja i stanovanja su samo neki od ciljeva kojima Vlada to nastoji i osigurati.
(Jk)
Anti-trafficking izvješće traži od Hrvatske da napravi više u borbi protiv trgovine ljudimaObilježavanje dana svjesnosti o nedonošenosti: Dajte nedonoščadi svoj glas!Kako se boriti protiv gladi u svijetu, možemo naučiti od djeceEU zabranjuje djeci puhanje balona i rođendanskih puhalicaTjedan ADHD-a u Hrvatskoj 
Otvoren prvi vrtić s bazenom u HrvatskojFestival srca - pomognimo djeci sa srčanim bolestima! Njihovo srce ima grešku, ali njihov san je savršen!Teen Dox – višestruko nagrađivane dokumentarne priče fokusirane na tinejdžerske probleme!Audicija za djecu od 5 do 16 godina za predstavu "Ernest u ljetnoj noći ili važno je sanjati"Novi trend: korisnici Facebooka preko anketa odabiru budućim roditeljima ime za njihovo dijete 
Želite komentirati članak? registrirajte se ovdje.
Ako ste zaporavili zaporku, kliknite ovdje.
