Utjecaj krize na međuljudske odnose na poslu

0 0

Međuljudski odnosi se ubrajaju u ključne čimbenike koji utječu na zadovoljstvo radnim mjestom. To su pokazala prethodna istraživanja, ali i najnovije istraživanje portala MojPosao koje je provedeno tijekom ožujka i travnja 2010. na uzorku od preko 500 ispitanika. Istraživanjem o kolegijalnosti na poslu nastojalo se saznati u kojoj je mjeri kolegijalnost na poslu važna, jesu li se ispitanici susretali s nekolegijalnim ponašanjem te na koji se način ispitanici nose s takvim ponašanjem.

Prema rezultatima istraživanja većina ispitanika se imala prilike susresti s nekolegijalnim ponašanjem svojih suradnika. 67% ispitanika susrelo se s kolegama koji su zasluge neopravdano prisvajali sebi, dok se 69% ispitanika susrelo s nadređenima koji su činili isto. Prosječno 15% ispitanika nikada se u svom radnom vijeku nije susrelo s kolegama/ nadređenima koji su njihove zasluge prisvajali sebi, dok se prosječno 10% ispitanika s ovom vrstom nekolegijalnog ponašanja susrelo svega jednom.

Kada se radi o međusobnom prebacivanju pogrešaka, ispitanici su se češće susreli s kolegama koji bi na njih prebacivali svoje greške (73%), dok je takvo ponašanje nadređenih ipak nešto rjeđe i zabilježeno je kod 64% ispitanika. Slična je situacija i s prebacivanjem odgovornosti i radnih zadataka te je i takvo ponašanje češće kod suradnika u odnosu na nadređene, što je i razumljivo s obzirom da suradnici koji su na istoj hijerarhijskoj razini uglavnom dijele zadatke, pa time dijele i pogreške, odnosno odgovornosti. Također, treba uzeti u obzir kako su suradnici često skloni podjelu zadataka doživjeti kao 'prebacivanje odgovornosti', dok je istovremeno prilikom pojave grešaka jednostavnije 'podijeliti krivnju' što većina ispitanika doživljava kao prebacivanje pogrešaka.

S druge strane, pokazalo se kako je svoje ideje 'sigurnije' podijeliti sa suradnicima nego s nadređenima. Prema rezultatima istraživanja, ispitanici se češće susreću sa situacijom 'krađe ideja' kod svojih nadređenih u odnosu na kolege. Tako je 44% ispitanika izjavilo kako su doživjeli da nadređeni njihovu ideju predstavlja kao svoju, dok je takva situacija nešto rjeđa kod suradnika (41%). Potrebno je naglasiti da je većina ispitanika u ovom slučaju ipak izjavila kako nisu doživjeli krađu ideja niti od nadređenih niti od suradnika (prosječno 31%), dok se prosječno 14% ispitanika u takvoj situaciji našlo svega jednom.

Širenju lažnih informacija, su pak znatno više skloni suradnici u donosu na nadređene. Tako je 60% ispitanika doživjelo situaciju u kojoj su suradnici o njima jednom ili više puta prošili lažne informacije, dok je takva iskustva s nadređenima imalo svega 36% ispitanika. Od ispitanika koji su izjavili da je netko o njima zlonamjerno proširio lažnu informaciju, češće se radilo o informacijama poslovnog karaktera nego o informacijama privatnog karaktera.

No, uredski tračevi ipak se ne šire toliko brzo kao što se pretpostavlja, pa tako većina kolega i nadređenih ipak ne širi informacije koje su iznijete u povjerenju. Širenje informacija iznesenih u povjerenju tako je doživjela svega oko trećina ispitanika, s time da kolege češće šire tračeve privatnog karaktera, dok su nadređeni ipak orijentirani na informacije vezane uz posao.

Ispitanici se s nekolegijalnim ponašanjem najčešće nose na način da ga ignoriraju i paze da ne daju povoda da se takvo ponašanje ponovi (60%). 27% ispitanika na takvo se ponašanje požalilo drugim kolegama, 26% ispitanika prestalo je komunicirati s osobom koja je informacije proširila, a tek je 8% ispitanika vratilo istom mjerom.