Izvanmaternična ili ektopična trudnoća - faktori rizika, simptomi, dijagnoza i liječenje

0 0

Ektopična trudnoća se definira kao trudnoća koja se razvija izvan maternice. Pojavljuje se otprilike kod 1-3% trudnoća, a najčešće se oplođena jajna stanica smješta u jajovodu (u 96-99% slučajeva), pa govorimo o tubarnoj trudnoći. U manjem broju slučajeva ektopična trudnoća se događa u jajnicima (ovarijalna trudnoća) ili trbušnoj šupljini (abdomenalna trudnoća).

Faktori rizika
 
- Povećana pojava spolno prenosivih bolesti. Ukoliko je žena imala ponavljajuće spolne infekcije, rizik od ektopične trudnoće povećava se čak 6 puta, jer dolazi do oštećenja cilija ili trepetljika (tankih izdanaka poput dlačica koji trepere). Cilijama su obložene unutarnje stjenke jajovoda i one potiču micanje jajne stanice kroz jajovod.
- Unutarmaterični ulošci (npr. spirala). Iako su prilično učinkoviti kao kontraceptivna sredstva, spirala i slični ulošci povećavaju rizik od ektopične trudnoće 6 puta više no oralni kontraceptivi, odnosno pilule. Ulošci koji u sebi sadrže hormone progesterone, taj rizik povećavaju za 6 do 7 puta. Već nakon samo dvije godine korištenja unutarmateričnih kontraceptiva pojavljuje se spomenuti rizik. Dobra vijest je da po otklanjanju spirale, taj rizik opada.
- Duhan, odnosno pušenje također povećava rizik od ektopične trudnoće. Što žena više puši, to je rizik veći.
- Majčina dob je također problem. Za žene starosti od 35 do 39 godina rizik od pojave ektopične trudnoće povećava se 2 puta, a kod žena iznad 40 godina za čak 4 puta.
- Operativno liječenje neplodnosti. Čak i kada se u potpunosti operativnim putem povrati propustljivost jajovoda, ostaju svojevrsni ožiljci i oštećenja sluznice, zbog čega se može razviti ektopična trudnoća.
- Medicinski potpomognuta oplodnja, in vitro fertilizacija i presađivanje zametka postupci su koji mogu dovesti do ektopične trudnoće.
- Dugotrajno korištenje kontracepcijskih pilula s malom dozom hormona.
    

Simptomi

Žene koje razviju ektopičnu trudnoću obično imaju bol u trbuhu i krvarenje iz maternice. Naime, oplođena jajna stanica uhvati se za tkivo jajovoda, a problem je što jajovod nije organ koji bi se mogao rastezati i doživljava zametak kao strano tijelo. Jajovod ga nastoji izbaciti što dovodi do kotrakcija, a upravo te kontrakcije dovode do jakih bolova u donjem dijelu trbuha. Krvarenje koje se javlja zapravo je posljedica djelimičnog odlubljivanja posteljice (krvarenja između posteljice i maternice) čime se stvaraju nakupine krvi. Pacijentica osjeća slabost, vrtoglavicu, postoji sukrvičasti materični iscjedak.


Dijagnoza

Rano otkrivanje ektopične trudnoće obično se radi pomoću dvije bolničke pretrage:
- Ispitivanjem razine specifičnog hormona trudnoće - hCG-a (humani korionski gonadotropin) u urinu ili plazmi. Ovaj hormon ispuštaju posteljica i organi koji hrane zametak. Ukoliko je razina hCG hormona niža od očekivane za period trudnoće, liječnici će trudnicu uputiti na ultrazvučni pregled.
- Ultrazvukom se identificira tzv. srčana aktivnost embrija izvan maternice. Osim izravnog signala, UZV pregled pokazuje praznu maternicu što ne odgovara stanju trudnoće.

Najveća opasnost ektopične trudnoće leži u činjenici da može dovesti do puknuća neelastičnog jajovoda, što pak može dovesti do unutrašnjeg krvarenja i nepopravljivih oštećenja. Ukoliko dođe do prsnuća tkiva ili organa, pacijentica se podvrgava operativnom zahvatu, što se događa u manjem broju slučajeva, ali treba svakako biti oprezan i potražiti pomoć liječnika.


Liječenje i ishod

Ovisno o lokaciji unutar jajovoda na kojoj se trudnoća razvija, ishod može biti različit. Najčešće se dogode tzv. Ampularne trudnoće (prema dijelu jajovoda koji se u medicini naziva Ampula), a obično završavaju spontanim pobačajem bez pucanja jajovoda (rupture). Trudnoće u istmičnom dijelu jajovoda ili u intersticijskom dijelu obično dovode do puknuća jajovoda. Ukoliko dođe do puknuća jajovoda, bit će potrebna hitna operacija da se zaustavi krvarenje i pokušaju "spasiti" jajovodi. Kod ovarijalnih i abdomenalnih trudnoća također je potreban kirurški zahvat.
Dobra vijest je da su neke modernije bolnice počele koristiti operacijsku tehnologiju koja nije invanzivna i ne zahtijeva rezanje. Operacije se rade pomoću punkture, odnosno igle kojom se ulazi u jajovod (uz ultrazvučni nadzor) i uništavaju ektopične stanice.

Kada se dijagnosticira ektopična trudnoća, pacijentica se najčešće hospitalizira zbog rizika od puknuća jajovoda i drugih komplikacija.