Istraživanja su pokazala: hrana može imati utjecaj na razvoj inteligencije kod djece

Kvocijent inteligencije govori nam u kojoj smo mjeri sposobni učiti, prilagođavati se i razumjeti svijet oko sebe.

hrana

Postoji mnogo različitih faktora koji mogu utjecati na visinu IQ-a, a jedan od njih je i prehrana koju najčešće sagledavamo iz perspektive prevencije ili terapije pojedinih bolesti. No međutim, znanstvenici s University of Adelaide Public Health promatrali su utjecaj prehrane na kvocijent inteligencije (IQ) s obzirom na vrstu prehrane u najranijoj životnoj dobi. U istraživanje su uključili više od sedam tisuća djece u dobi od šest, petnaest mjeseci i dvije godine, a njihov kvocijent inteligencije mjeren je s navršenih osam godina. Prehrambene navike procjenjivale su se na temelju dojenja te unosa tradicionalne prehrane i suvremeno pripremljenih domaćih jela, gotove dječje hrane i/ili tzv. “brze hrane.” Glavni cilj studije bio je istražiti utjecaj prehrane na kvocijent inteligencije djece u budućnosti jer prehrana, kako je objasnila voditeljica studije dr. Lisa Smithers osigurava nutrijente potrebne za razvoj mozga i živčanog sustava u prve dvije godine života. Rezultati istraživanja pokazali su kako djeca koja su dojena do šestog mjeseca života, a kasnije hranjena raznovrsno, primjerice voćem i povrćem, sirom, mahunarkama, u dobi od petnaest mjeseci i dvije godine, imale su za dva boda veći kvocijent inteligencije. Djeca koja su uz prehranu konzumirali kekse, čokoladu, grickalice te zaslađene napitke, pri mjerenju inteligencije, u dobi od osam godina pokazali su slabije rezultate, njihov kvocijent inteligencije bio je za dva boda niži. Negativni rezultati pokazani su i kod djece hranjene gotovom dječjom hranom u dobi od šest godina, ali s druge strane pozitivne učinke kod djece u dobi od dvije godine, stoga su znanstveni zaključili kako su potrebna dodatna istraživanja u ovom slučaju.

S obzirom na to da se mozak najbrže razvija do druge godine života, a prehrambene navike imaju mali, ali značajan utjecaj na kvocijent inteligencije u školskoj dobi, dječja prehrana mora biti najraznovrsnija:

Mliječni proizvodi

Korisni su za mozak jer se više od polovice mozga sastoji od masti. Neke su studije pokazale da oni koji redovito koriste mliječne proizvode imaju bolje rezultate na testovima logičkog razmišljanja i sjećanja od onih koji ne koriste. Mliječne masti bogate su magnezijem, kalcijem i vitaminom D koji su ključni za rad mozga

Mahunarke

Odličan su izvor vlakana i minerala, a npr. varivo u kojem se kombiniraju mahunarke i žitarice djetetu pruža odličan izvor bjenčevina, odnosno cijelu paletu esencijalnih aminokiselina

Voće i povrće

Studije su pokazale da su ljudi koji konzumiraju više vitamina C bolji u testovima opažanja i memorije. Najbolje je jesti 5 porcija raznovrsnog voća ili povrća dnevno. Kod branja povrća treba pratiti dugine boje zbog raznovrsnosti vitamina, a sva lisnata povrća bogata su bitaminom B9 ili folatom za koji se smatra da igra glavnu ulogu u razvoju fetusnog živčanog tkiva i u obnovi krvnih zrnaca.

Inteligencija se može "popraviti" ako prehrana postane kvalitetnija, stoga umjesto brze hrane, odvojite malo vremena za kuhanje i hranite svoju djecu zdravo.