Prolaps organa male zdjelice odnosno spuštanje urogenitalnih organa kroz vaginalni kanal česta je pojava kod žena starijih od 40 godina, ali događa se i znatno mlađim ženama, pa čak i prvorotkinjama. Razlikujemo prolaps maternice, mokraćnog mjehura, svoda rodnice, ali i spuštanje crijeva te rektuma zajedno s vaginalnom stijenkom.
Do spuštanja urogenitalnih organa dolazi usljed slabljenja ili oštećenja mišića i ligamenata male zdjelice, a uglavnom nije riječ o ispadanju samo jednog već nekoliko udruženih organa.
Neugodni simptomi kao posljedica teškog poroda
Iako razvoju prolapsa urogenitalnih organa prije svega pogoduje dob, tegobe se češće javljaju kod žena više tjelesne težine, posebice kod onih koje imaju problema sa zatvorom. Također, bilo kakva operacija u maloj zdjelici te odstranjenje maternice povećavaju šanse za prolapsom.
Ipak, trudnoća i vaginalni porod najčešći su uzroci spuštanja zdjeličnih organa, posebice ako je riječ o kompliciranoj ili višeplodnoj trudnoći, novorođenčetu veće porođajne težine ili dugom trajanju poroda.
Majke koje ubrzo nakon poroda započinju s fizičkim radom, puno hodaju, saginju se i umaraju, imaju veće šanse iskusiti neugodne simptome spuštene maternice ili drugih zdjeličnih organa.
Blaži oblici prolapsa nemaju značajnih simptoma dok se srednje ozbiljni i jači slučajevi očituju bolnim spolnim odnosima, pritiskom i nelagodom u rodnici, dugotrajnim i čestim upalama mjehura, otežanim mokrenjem i defekacijom, a ponekad je i golim okom vidljivo ispadanje organa zdjelice niz rodnicu.
Liječenje zahtjeva strpljenje
Blaži slučajevi prolapsa mogu se liječiti neinvazivnim metodama. Za ženu je najjednostavnije redovito prakticirati popularne Kegelove vježbe koje značajno mogu usporiti spuštanje urogenitalnih organa, ukoliko se izvode pravilno i redovito.
Ugrađivanje vaginalnog prstena odnosno pesara u rodnicu podiže mokraćni mjehur, mokraćnu cijev i fiksira maternicu. Postavlja ga ginekolog, a jednom mjesečno vadi ga iz ženine rodnice, provjerava i čisti kako bi se izbjegle eventualne upale. Nažalost, žene osjetljive na proizvode od lateksa, ne smiju ga koristiti, a upale uzrokovane prstenom, nisu rijetke.
Kod žena kojima je otklonjena maternica koristi se hormonalna, estrogenska terapija u različitim oblicima( flasteri, vaginalete, vaginalne kreme).
Ovisno o tipu i ozbiljnosti prolapsa, posljednja je i najzahtjevnija metoda, krirurška intervencija. Ovakvi se zahvati, ovisno o stanju pacijentice mogu izvoditi pod općom ili lokalnom anestezijom, laparoskopski, vaginalno ili abdominalno.
Prevenirati prolaps gotovo je nemoguća misija budući da vanjski faktori poput poroda ponajviše utječu na ovaj problem. Ipak, ono što žena može učiniti kako bi smanjile šanse za prolapsom je regulirati svoju prehranu i time prevenirati zatvor, ali i ne zaboravljati na redovito obavljanje Kegelovih vježbi za jačanje zdjelice.