Kako TJELESNA AKTIVNOST utječe na ZAINTERESIRANOST? 4. Kako TJELESNA AKTIVNOST utječe na NEZAINTERESIRANOST? Unaprijed se zahvaljujem na pomoći. S poštovanjem, David
Poštovani,
iako ste jasno naglasili temelj Vaših pitanja, morat ću odgovoriti protupitanjem: što podrazumijevate pod NE/ZAINTERESIRANOŠĆU?! Pretpostavljam da govorimo o KONCENTRACIJI, odnosno o PAŽNJI i odsutnosti iste! U tom slučaju, idemo redom: uzroci manjka pažnje mogu sezati od slatke dječje razigranosti i zaokupljenosti igrom, televizijom i ostalim vanjskim podražajima do ozbiljnijih, dijagnosticiranih poremećaja pažnje (ADHD). Nezainteresiranost kao stanje u nekim slučajevima može biti klinički simptom biokemijskih deficita makro/mikro-nutrijenata i znak specifičnih zdravstvenih stanja, poput nutritivnih alergija, celijakije (česta apatija i odbijanje jela) sve do dijagnoze iz autističnog spektra. Isto tako, postoji čitavi niz neorganskih poremećaja prehrane koji se mogu razviti već u najranijoj dobi što postupno uvelike može utjecati na djetetov kognitivni i psihosocijalni razvoj. Univerzalni odgovori na Vaša pitanja ne postoje, jer dijetoterapijski pristup ovisi prvenstveno o utvrđenom zdravstvenom stanju! No, ako govorimo o zdravom djetetu tada postoje određena pravila, skupine namirnica i niz aktivnosti koje mogu utjecati na koncentraciju/pažnju, zdravlje i razvoj živčanog sustava!
1. Namirnice koje utječu na poboljšanje koncentracije su prvenstveno one bogate esencijalnim masnim kiselinama. Omega-3 masne kiseline važne su za rast, razvoj i sazrijevanje moždanog i živčanog sustava, a upravo ih nalazimo u plavoj ribi i masnoj ribi hladnih mora, a ako je potrebno, ono se može suplementirati kapsulama ribljeg ulja. Osim toga tu je i orašasto voće, pa tako recimo možete primjetiti kako npr. orah upravo vizualno podsjeća na anatomiju mozga, stoga nije na odmet „ubaciti“ ovaj i ostale orašaste plodove kao poželjan međuobrok Vašem djetetu. Vitamini B skupine povezani su s poboljšanjem neuralne aktivnosti i smanjenjem stresnih stanja, a njima obiluju jetrica, cjelovite žitarice, orašasti plodovi, mlijeko, jaja, crveno meso, riba, voće, lisnato zeleno povrće i soja. Mikronutrijenti poput kalcija i magnezija (cinka i željeza) podržavaju strukturu stanične membrane i sudjeluju u prijenosu impulsa komunikacijom živčani sustav - mišići, djeluju smirujuće i na taj način doprinose pozitivnom razvoju djetetovog ponašanja. Mlijeko i mliječni proizvodi su glavni izvor kalcija kojeg nalazimo i u zelenom povrću poput brokule, kelja, raštike, sardinama, sezamovim sjemenkama i bademima. Zeleno povrće poput špinata je izvrstan izvor magnezija, kao i sjemenke, bademi, orasi, banane i cjelovite žitarice.
2. Novija istraživanja ukazuju kako se uzroci nezainteresiranosti, smanjene koncentracije i poremećaja pažnje dijelom mogu tražiti upravo u prehrani siromašnoj B vitaminima, i to onoj koja koja obiluje rafiniranim ugljikohidratima (prvenstveno na bazi pšenice/glutena) i trans masnim kiselinama, u prijevodu procesuiranoj hrani bogatoj umjetnih bojilima i aditivima. Vrlo često se čuje za natrijev (mono)glutamat, pojačivač okusa hrane koje značajno utječe na središnji živčani sustav uzrokujući razdražljivost. Tu je i kofein iz slatkiša i gaziranih napitaka kao i suvišak natrija iz grickalica i suhomesnatih proizvoda remete mineralnu ravnotežu što nepovoljno djeluje na sve tjelesne sustave, time i na živčani sustav.
3. Na razvoj zainteresiranosti uvelike djeluje socijalizacija odnosno druženje. Interakcija i igra s vršnjacima svakako poboljšava pamćenje i pažnju. Jednako tako, redovita tjelesna aktivnost prikladna dobi (prvenstveno aerobna), utječe povoljno i na razvoj mozga metaboličkim stvaranjem niza spojeva, antidepresivnog, odnosno stimulativnog učinka (s naglaskom na neurotransmiter dopamin).
4. S druge strane, prekomjerna tjelesna aktivnost ili pretrpanost dnevnog rasporeda raznim izvanškolskim obvezama, uz neadekvatnu prehranu i hidraciju prije, tijekom i poslije iste može dovesti do pada koncentracije i jačanja umora i bezvoljnosti. Jednako tako, odvraćanje pažnje video igricama i TV-om, premali boravak na svježem zraku i na suncu, povečava razdražljivost, loše raspoloženje i smanjuje koncentraciju. Ako Vaše dijete provodi dane sjedeći za računalom u svojoj sobi ili u izležavanju na kauču bez ikakvih aktivnosti tu bi se mogao skrivati razlog mentalne nezainteresiranosti, bezvoljnosti pa čak i depresivnih i tjeskobnih stanja.
Zaključno, uravnotežena prehrana bogata neprerađenim namirnicama i antioksidativnim komponentama plus igra s vršnjacima plus sadržajne izvanškolske aktivnosti jednako pozitivan neurološki razvoj Vašeg djeteta, poboljšanje njegovog raspoloženja, koncentracije i zainteresiranosti!
Tena Niseteo dipl.ing.preh.teh., nutricionist/pedijatrijska klinička dijetetičarka Definicija hrane d.o.o. https://www.facebook.com/DefinicijaHrane