Djeca koja redovito doručkuju poboljšavaju svoje ponašanje i uspjeh u školi ili vrtiću. Jednostavno rečeno, kvalitetan doručak daje djeci energiju koja im je potrebna za cijeli dan, a nutrijenti garantiraju zdrav razvoj i rast.
Nakon što su pojeli doručak, hranjive tvari će potaknuti osjećaje budnosti i motivacije za učenjem. Ubrzani dječji metabolizam koji brzo troši energiju te energija koja se troši na njihov fizički rast nalažu da dijete jede što kvalitetnije namirnice u smislu hranjivosti i bogatstva nutrijentima (mineralima, vitaminima, vlaknima, proteinima, prirodnim ugljikohidratima i zdravim masnoćama).
Isto tako, djeca noću troše puno više skladištenog glikogena (ili energije). Noću njihov organizam raste i spavaju puno duže od odraslih, pa je period nejedenja puno duži. Upravo zato je dobar doručak važan kako bi se njihov organizam opskrbio gorivom za oksidaciju glukoze, odnosno energijom.
Kada su razine glukoze u krvi niske, luče se hormoni adrenalin i kortizol (hormoni stresa) te se dijete može osjećati i ponašati uzbuđeno, uznemirno i nervozno. To pak može imati utjecaja na djetetovu koncentraciju te rezultirati ispadima i živčanošću. Ukoliko ujutro ne pojede kvalitetan obrok, dječji organizam bori se prikupiti energiju za sve izazove (mentalne i fizičke) koje škola pred njega stavlja.
To pojednostavljeno znači lošiji uspjeh u školi, probleme u ponašanju, probleme u odnosima s vršnjacima i lošiji imunitet.
Čak 20% djece preskače doručak
Doručak najčešće preskaču adolescenti i to djevojčice tinejdžerice. U zapadnjačkim zemljama od 10000 djece i mladih, čak 20% djece preskače doručak i čak 31% adolescenata. Kao razlog djeca najčešće navode nedostatak vremena i manjak apetita. No uzroci su vezani i za roditeljski utjecaj: ako roditelj preskače doručak, češće će ga preskakati i dijete. Ulogu imaju i razni poroci. Mladi koji puše, piju kavu i alkohol skloniji su preskakati doručak.
Dugoročni efekt
Djeca koja ujutro doručkuju u školi su fokusiranija, opuštenija, motiviranija, imaju više energije i osjećaju se dobro. Djeca koja ne doručkuju, u školi se osjećaju lošije i negativnije te ubrzo počinju podsvjesno povezivati ta dva osjećaja - osjećaj gladi tj. nezadovoljstva sa školskim obavezama.
Zdrava prehrana znači i zdraviji te otporniji živčani sustav i bolje mentalne sposobnosti. To je i znanstveno dokazano. Zdravi ugljikohidrati ujutro (žitarice, voće, kruh, mliječni proizvodi) usko su povezani s mentalnim zdravljem djece i adolescenata.
Djeca koja ne jedu redovite obroke, pa tako ni doručak, puno češće grickaju sastrane i energiju nadomještaju slatkišima. To pak može dovesti do pojave pretilosti i mnogih drugih zdravstvenih problema (od vrlo ozbiljnog dijabetesa, pa do karijesa, pada imuniteta, probavnih problema i slično).
Loše prehrambene navike u djetinjstvu u najvećem se broju slučajeva nastavljaju i u odraslu dob te imaju dugoročni utjecaj na život i zdravlje ljudi. Stoga je vrlo važno od malena učiti djecu da ne preskaču doručak i treba ga pozicionirati kao najvažniji obrok u danu. Važno je da roditelji budu dobar primjer i postave od početka dobre temelje za dugoročno zdravlje, razvoj i uspjeh svoje djece.