Tanka je linija između mršavosti i pothranjenosti u djece

Nekoliko je čimbenika koje valja uzeti u obzir kada se procjenjuje djetetova težina. Je li dijete oduvijek bilo mršavije? Jesu li i roditelji sitniji?

vaga_tezina_kilogrami_pixabay

Dijete koje ima genetsku predispoziciju da bude mršavo nije isto kao i dijete koje je uvijek bilo normalne težine za svoju dob, a potom je prestalo dobivati na težini ili ju čak gubiti. Premda, ni ako je dijete odjednom izgubilo malo na težini, to ne mora značiti razlog za paniku.

Imajte na umu da je djetetova težina promjenjiva i ovisi o njegovu rastu. Kada povećanje visine prethodi dobitku na težini, ostaje period u kojem je dijete pothranjeno, ali se deblja. Isto tako je moguće da djetetovo dobivanje na težini pretekne povećanje visine, pa dijete postaje preteško. Doktori su danas vrlo zabrinuti zbog trenda pretilosti u djece, pogotovo s obzirom da su neka od njih na početku bila pothranjena.

Najbolji način da utvrdite je li vaše dijete pothranjeno, tj. normalne težine jest da odete k liječniku gdje će on procijeniti njegovu visinu, težinu i prehranu.

Djetetov liječnik će uzeti u obzir čimbenike koji su već spomenuti – koliko su roditelji djeteta teški i koliko dugo je dijete mršavo. Također će procijeniti djetetove prehrambene navike kao i njegovo cjelokupno zdravstveno stanje. Pitat će vas također postoje li zdravstveni problemi koji bi pridonijeli gubitku na težini – poput kroničnog proljeva ili povraćanja.

Kada liječnik izmjeri visinu i težinu djeteta usporedit će ih sa standardnom krivuljom rasta. Takve krivulje danas su napredne i uzimaju u obzir djetetov indeks tjelesne mase, tj. uspoređuju visinu s težinom i utvrđuju (ne)proporcionalnost. Indeks tjelesne mase puno je bolji pokazatelj podataka od samog mjerenja težine. I dok se on za odrasle računa jednostavnom formulom, kod djece se u obzir uzimaju spol i dob, što daje točnije rezultate.

Kako pomoći djetetu da se udeblja?

Pod pretpostavkom da gubitak na težini nije uzrokovan medicinskim problemom, rješenje je jednostavno – dajte mu više kalorija. Za neku djecu će upaliti i jednostavno dodavanje zdravih izvora masti – poput avokada, orašastih plodova i biljnih ulja. Također, možete pokušati planirati gušće raspoređene zdrave, ali kalorične obroke i međuobroke.

U svakom slučaju, nemojte djetetu davati „junk food“ kako bi nadoknadilo kilograme. Prehrambene navike se usvajaju upravo od najmlađih dana i kasnije ih može biti vrlo teško izmijeniti.

Obroke planirajte da budu ugodni i bez žurbe. Sjednite svi zajedno za stol i obiteljski uživajte u hrani i vremenu provedenom zajedno. Također možete i uključiti dijete u planiranje obroka (u trgovini mu dozvolite da izabere voće ili npr. da izabere kruh u pekari) i pripremu hrane, te tako poticati njegov interes za hranu. Nemojte dozvoliti da dijete iz raznoraznih razloga preskače obroke. Ukoliko treba dobiti na težini, važno je jesti redovito.

Koju zdravu visoko-kaloričnu hranu ponuditi djetetu?

Iz mliječne skupine: punomasno mlijeko, sirevi, jogurt, domaći sladoled, krem juhe

Proteini: jaja, maslac od kikirikija, grah, orašidi

Ugljikohidrati: cijela paleta namirnica od cjelovitih žitarica – kruh, makaroni, tost, palačinke, itd

Ako je vaše dijete izbirljivac po pitanju hrane i ne možete mu uvesti dodatne kalorije i nove namirnice, porazgovarajte s liječnikom da vam prepiše neki od preparata koji povećavaju apetit ili neki od preparata kojima se prehrana može nadopuniti vitaminima i mineralima u vidu shakeova.

Prije ovog koraka obratite pozornost na pića koja konzumira vaše dijete. Možda se zasiti od soka ili mlijeka, a da toga nije niti svjesno. Pokušajte sok ograničiti na jednu čašu dnevno, pa pratite događa li se ikakav pozitivan pomak.

Iako ćete vjerojatno biti nestrpljivi da saznate ima li napretka, nemojte dijete svaki dan tjerati na vagu. To bi ga moglo učiniti tjeskobnim u pogledu težine i izgleda tijela. Jednom do dva puta mjesečno je sasvim dovoljno kako biste mogli pratiti situaciju i intervenirati u slučaju stagnacije ili ponovljenog pada težine.