Kako pravilno planirati vegetarijansku prehranu kod djece?

Prehrambene navike djece uopće, pa tako i vegetarijanaca, oblikuju roditelji, najčešće preslikavajući vlastite.

vega

Istraživanja su pokazala kako 95 posto mališana prati prehrambene navike majki i očeva kad je vegetarijanstvo u pitanju. Ipak, roditeljima često nedostaju pouzdane informacije o nutritivnim vrijednostima namirnica i dječjim potrebama u određenoj dobi, kako bi svoju djecu hranili uravnoteženo i zdravo. Stručnjaci Američke dijetetičke udruge tvrde kako dobro isplanirana vegetarijanska i poluvegetarijanska prehrana može ponuditi sve nutrijente koji su potrebni za rast i razvoj dojenčadi, djece i tinejdžera. Smatraju da nije toliko teško dobiti sve potrebne stvari iz bezmesnih izvora hrane te da je potrebno puno planiranja kako bi se nutricionističke potrebe mališana zadovoljile.

Što znači pravilno planirati vegetarijansku hranu?

Sva hrana koju jedemo sastoji se od mješavine osnovnih prehrambenih sastojaka (tvari) u raznim omjerima, a prehrambene tvari u hrani su: ugljikohidrati, masti, bjelančevine, vitamini i minerali i voda. Dobro planiranje tjednog i mjesečnog vegetarijanskog jelovnika znači svakodnevno kombinirati raznovrsne namirnice, tj. u prehranu uključiti velik broj integralnih žitarica, mahunarki, orašastih plodova, sjemenki, voća i povrća. Te su namirnice dobri izvori vitamina, ugljikohidrata, bjelančevina i dijetalnih vlakana i mogu namiriti sve potrebe organizma u razvoju te tako osigurati uredan razvoj djece. Djeca vegetarijanci često preskaču glavno jelo i konzumiraju priloge pune škroba poput krumpira, kruha i riže, što je najčešća greška jer nimalo ne zadovoljavaju potrebe organizma za nutrijentima.

Savjeti za dobro planiranje vegetarijanskog jelovnika:

  • ubaciti što više međuobroka
  • piti sojino mlijeko barem dva puta dnevno
  • poslužiti obrok svakih 4-7 sati kod djece do 10.godine života
  • uzimati soju kao dobar izvor bjelančevina
  • uzimati dovoljno mahunarki i zelenog lisnatog povrća
  • jesti orašaste plodove i suho voće
  • kombinirati brokulu, dinju, bundevu, proso, smeđu rižu, špinat, grah, grašak i suho voće sa sokovima bogatim vitaminom C
  • jesti alge, pšenične klice, sojine proizvode (tofu i tempeh), plodove mora kao dobar izvor cinka
  • uzimati namirnice obogaćene vitaminom D i B12
  • koristiti laneno i sojino ulje, sojino i rižino mlijeko
  • piti puno vode

Ako ste se već kao roditelj odlučili da dijete ne jede namirnice životinjskog porijekla, pravilno se educirajte, planirajte jelovnik s pet do šest obroka (međuobroka) dnevno s raznolikim namirnicama i razmotrite sve potencijalne zamke ovakve prehrane.